Operacija Maslenica, oslobodila?ka operacija Oru?anih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH. Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. sije?nja 1993., dok su borbe na terenu po?ele 22. sije?nja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zale?e, Masleni?ko ?drilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobo?ena i brana Peru?a, koju su pobunjeni Srbi digli u zrak.
O oslobodila?koj akciji Maslenica bilo je i ovakovih izjava, jedna od njih je i gospodina predsjednika u odlasku Stjepana Mesi?a
UVOD

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Marka?. U izvedbi operacije Maslenica bile su anga?irane sve grane oru?anih snaga, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog podru?ja Split (4. gardijska brigada "Pauci", takti?ke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. in?enjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroni?kog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

PRIJE OPERACIJE

Neprijatelj u svojim nakanama komadanja Hrvatske 1991. godine gotovo i uspio i to upravo na podru?ju Novskoga ?drila, gdje je u po?etnim silovitim napadajima komunikacijski presjekao Hrvatsku na dva dijela ugrozivši ?itavo Hrvatsko primorje. Time je zaprije?io prometnu i gospodarsku povezanost izme?u sjevera i juga Hrvatske a ?itav se promet ote?ano odvijao preko otoka Paga gdje je uslijed nevremena ?esto bio u prekidu trajektni promet. Hrvatski puk u Dalmaciji, ali i onaj u Herceg Bosni, kojem se u to vrijeme jedino tim putem mogla dostavljati pomo?, bio je doveden u gotovo nemogu?u situaciju. U vremenu pred izvo?enje te operacije Hrvatska je nastojala brojnim pregovorima, potpisanim sporazumima i primirjima s pobunjenim Srbima, potaknuti dogovorno rješavanje svih pitanja, me?utim nije naišla na razumijevanje pobunjenih ?etnika koji su sve dogovoreno izigravali. Ne samo da nisu bili spremni za postizanje mirnog rješenja, ve? su upravo u to vrijeme nastavili sa ubojstvima, maltretiranjem i protjerivanjem preostalih Hrvata iz zadarskog zale?a plja?kaju?i njihovu imovinu i pale?i ku?e. U tome ih nisu niti pokušavale me?unarodne snage UNPROFOR-a, pristigle osam mjeseci ranije, koje su prema Vanceovom planu trebale pru?iti sigurnost i zaštitu preostalim Hrvatima u UNPA zonama, osigurati prekid vatre, povratak prognanika i tzv. ru?i?astih zona pod hrvatsku vlast.

CILJ OPERACIJE

Cilj operacije bio je povezati sjever s jugom Hrvatske pravcem Zadar – Maslenica – Karlobag i odbaciti srpske snage iz Rovanjske, Novskog ?drila, Maslenice i od magistrale Posedarje – Zadar. Akcija je bila klju?na za obranu i daljnja vojna djelovanja Hrvatske vojske.

PO?ETAK OPERACIJE

Neposredno prije po?etka same akcije neprijatelj se na svim polo?ajima u Sjevernoj Dalmaciji oja?ava, utvr?uje, dovozi streljivo pogonsko gorivo, te provodi djelomi?nu mobilizaciju. Bitno poja?ava ljudstvo na svim pravcima, te na taj na?in jasno daje do znanja da se ne odri?e ideje o stvaranju Velike Srbije na liniji Virovitica - Karlovac - Karlobag. Dva mjeseca ranije hrvatski i bosanski Srbi u Prijedoru potpisuju Deklaraciju o suradnji koja te?i ujedinjenju „svih srpskih zemalja”. Uvidjevši da kršenju sporazuma nema kraja te da pobunjeni Srbi ?ine sve kako bi izigrali Rezoluciju Vije?a sigurnosti UN-a i procjenjuju?i inertnost te neu?inkovitost snaga UNPROFORA, hrvatsko dr?avno vodstvo, predvo?eno dr. Franjom Tu?manom, po?etkom sije?nja 1993. donosi odluku o provedbi antiteroristi?ke akcije ograni?enog dometa i cilja sa svrhom ponovnog cestovnog povezivanja sjeverne i ju?ne Hrvatske, koja je u svakom pogledu trpila zbog prometne izoliranosti. U odnosu na razdoblje do sarajevskog primirja, HV je u zna?ajnoj mjeri demobilizirana; neke pri?uvne brigade preformirane su u lake pješa?ke domobranske pukovnije (domobranstvo kao teritorijalna komponenta OS ustanovljuje se u prosincu 1991. godine), tako da se glavne manevarske snage sastoje od profesionalnih brigada koje su sve bolje opremljene te?om tehnikom. Zada?a oru?anih snaga bila je osloboditi zadarsko zale?e i grad Zadar od neposrednog neprijateljskog djelovanja, odbaciti neprijatelja od hrvatske obale, presje?i osnovne putne pravce Gra?ac - Obrovac i Benkovac - Knin te osloboditi komunikaciju Zadar - Maslenica - Karlobag radi ponovnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske, trebalo je osloboditi zra?nu luku Zemunik, te zauzeti klju?ne objekte na Velebitu koji ?e slu?iti kao oslonac izvo?enju aktivne obrane i daljnjim napadnim djelovanjima. Po dobivanju zada?e za pripremu i izvedbu operacije Maslenica, na?elnik GS OSRH, general Bobetko osobno vrši obilazak dijela postrojbi i zapovjedništava HV-a izvi?aju?i prostor na Velebitu na kojem su bile raspore?ene specijalne postrojbe MUP-a RH. Izdaje zapovijedi za poduzimanje mjera popune postrojbi, izvi?anje prostora pod nadzorom neprijatelja, pripremu te pregrupiranje i dovo?enje dijela snaga s drugih bojišnica na zadarsko podru?je. Hrvatska vojska s nestrpljenjem je do?ekala taj trenutak. S iznimno visokom razinom odlu?nosti i pripremljenosti, inicijativom pojedinaca i postrojbi krenula je u osloba?anje Domovine. Cijela operacija pripremljena je u potpunoj tajnosti, a u tu svrhu su neposredno prije napada iskop?ani svi telefoni na zadarskom podru?ju. Stoga je napad vojno - redarstvenih snaga zatekao i potpuno iznenadio neprijatelja. Zapo?eo je sna?nom topni?kom pripremom 22. sije?nja 1993. u 7,05 sati i trajao je 10-tak minuta.

TIJEK OPERACIJE

Napad su zapo?ele postrojbe raspore?ene na te?išnim smjerovima napada:

  • Podgradina (Slivno) - Paljuv - Pridraga - Bruška;
  • Rovanjska - Jasenice - Obrovac;
  • Libinje - Bukva - Tulove grede - Bobija (snage MUP-a);
  • Suhovare - Veljane

Postrojbe u aktivnoj obrani prešle su u napad na takti?kim smjerovima:
  • Briševo - Murvica - Smokovi?;
  • Stara karaula - Musapstan - Crno;
  • Sv.Martin - Babin dub - Zrakoplovna baza Zemunik;
  • Prkos - Škabrnja - Ra?ovljeva glava

Postrojbe HV-a napale su istodobno u više smjerova potiskuju?i neprijateljske snage prema Zemuniku, prometnicom Zadar-Maslenica prema Benkovcu, uz obalu prema Rovanjskoj i dalje prema Obrovcu, ovladavaju?i dominantnim visovima na Velebitu. HV je zauzela jako neprijateljsko uporište Gradina odakle nastavlja s napredovanjem prema s. Paljuv i s. Buterini. Tijekom prvog dana neprijatelj nakratko konsolidira svoje snage i uspostavlja obranu u selu Podgradina pokušavaju?i izvršiti protuudar. Prvoga dana (22.01.) oslobo?eni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ?drilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Gr?ki i Kaši?, a sljede?ih dana Babindub, zra?na luka Zemunik, Crno, Murvica, Smokovi?, Paljuv, dijelovi Škabrnje i Podgradine, a strateški iznimno va?no bilo je preuzimanje nadzora nad širim podru?jem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Malog Alana na Velebitu odakle su hrvatske snage mogle kontrolirati Obrovac i Gra?ac.

Pobunjeni Srbi pokušavali su sprije?iti paniku u svojim redovima pa su putem kninskog radija emitirali smiruju?e poruke pra?enje borbenim pjesmama i ratnim pokli?ima. Ve? drugi dan operacije, 23. sije?nja, kninska radio postaja više nije mogla prikriti poruke zapomaganja zbog pretrpljenih neuspjeha, a pokušavaju?i smanjiti paniku Milan Marti? je izjavio: „Apeliram na svijest i savjest srpskog naroda krajine da više ne podlije?e ustaškoj propagandi, jer se ne smije ponoviti ju?erašnja situacija kada nam je iz Krajine pobjeglo 10 000 ljudi“.
Tijekom slijede?a tri dana (23., 24., i 25. 1.) trajali su daljnji napadi u kojima je oslobo?en Novigrad s. Kaši?, s. Maslenica, s. Smokovi? i s. Relji?i, a na Velebitu OS RH su izbile na crtu Sveti Rok - Mali Alan - Tulove grede - Bobija (planina). 25.01. postrojbe HV-a u popodnevnim satima ovladavaju i selom Škabrnja i jakim neprijateljskim uporištem Ra?avljeva glava, koje neprijatelj slijede?a dva dana intenzivno napada jakom topni?ko-raketnom vatrom, pa su naše snage uz pretrpljene gubitke bile primorane na uzmak organiziraju?i obranu na crti Ambar - dio Škabrnje - Ivkovi?i.
Glavni ciljevi operacije ostvareni napadima postignuti su ve? nakon 72 sata, ali zbog pritiska me?unarodne zajednice i prijetnji sankcijama 25. sije?nja je zaustavljeno napredovanje OS RH nadomak Obrovca i Benkovca. To su srpske snage iskoristile da se priberu, dovuku poja?anja i izvrše protunapad, koji je odbijen uvo?enjem svje?ih snaga od kojih je jedan dio helikopterskim desantom preba?en iz Slavonije i uveden izravno u borbu. Sna?nije borbe za dostignute crte i stabilizaciju bojišnice potrajale su još 2-3 dana.

Posebno teško bilo je pripadnicima specijalne policije na Velebitu koji su napadna djelovanja izvodili u nepovoljnim klimatskim i terenskim uvjetima, po izuzetnoj hladno?i, snijegom i ledom prekrivenim strminama, a sve pra?eno hladnim zimskim vjetrovima. Zbog toga su pripadnici ove postrojbe ve? u prvim danima imali troje poginulih pripadnika.

Hrvatske snage uspjele su u teškim borbama zauzeti predvi?ene objekte. Srpske snage odba?ene su i iz zadarskog zale?a i iz Rovanjske, zauzet je Zemunik, otvorena je prometnica Zadar - Maslenica, a na Velebitu hrvatske su snage osvajanjem Tulovih Greda izbile iznad Obrovca s ju?ne i Gra?aca sa sjeverne strane.

Dostignuta je crta bojišnice nakon izvedbe operacije Maslenica: - Sveti Rok - Šilovi?i - Vu?ja draga - M.Bobija tt 520 - Pari?eva?ka glava - kanjonom Zrmanje - Narand?i?i - Baturi - Sveti Martin - Barabe - Buterini - Ma?orija - Pozderi - Kaši? - tt 145 - Drage - Vlaka tt 95 - Brdine - Gradina - D.Zemunik - Jabuka tt 90 - Ra?ovljeva glava tt 165 - Mastelje - M.Blato.
Potpuno neplanirano, odmah iza operacije Maslenica na sinjskoj bojišnici provedena je oslobodila?ka akcija HV-a na brani Peru?a ?ime je kona?no otklonjena prijetnja srpske vojske koja je rušenjem brane na Peru?kom jezeru planirala izazvati katastrofu nesagledivih razmjera.

POLITI?KI PRITISCI, SRPSKI PROTUNAPAD I DOVRŠENJE OPERACIJE

?etiri dana nakon po?etka napadaja Vije?e sigurnosti UN donosi rezoluciju 802 kojom tra?i da Hrvatska vojska i policija prekinu borbena djelovanja i napuste oslobo?eni teritorij. Uslijedila je zapovijed za prekid akcije i uspostavljanje aktivne obrane na dostignutoj crti, no ne i povla?enje s oslobo?enog podru?ja jer je cilj akcije bio povezati sjever i jug Hrvatske i maknuti neprijatelja iz neposredne blizine Zadra. Tijekom trajanja borbi dio tzv. me?unarodne zajednice poduzeo je diplomatsku ofenzivu protiv Hrvatske. Pokrovitelji velikosrpskoga projekta u Londonu i Parizu dosta su nediplomatski javno pokazali pristranost i frustriranost zbog uspjeha Hrvatske vojske, te su poslali nosa? zrakoplova u Jadransko more i otvoreno zaprijetili vojnom intervencijom.
Zbog stranih pritisaka OS RH zaustavile su napredovanje nadomak Obrovca i Benkovca, što su lokalni Srbi i srbijanske paravojne postrojbe iskoristili za dovla?enje poja?anja i protunapad. Po rije?ima generala Janka Bobetka: «Operaciju smo izveli u dvije etape, dok tre?a etapa nije realizirana zbog intervencije iz svijeta, pa ?ak i ozbiljnih prijetnji... Po?etni odnos snaga, s kojim smo krenuli u prvu etapu, bio je otprilike po tri i pol tisu?e ljudi na objema stranama. U drugoj etapi operacije neprijateljske snage su narasle na gotovo osam tisu?a ljudi... Naše su snage na širokoj fronti u tom trenutku bile neukopane i neorganizirane za obranu, s rijetko zaposjednutom linijom. To je bio najopasniji trenutak cijele operacije. Po odnosu snaga, mogli su nas razbiti, u?i u Zadar i pretvoriti operaciju "Maslenica" od velike hrvatske pobjede u veliki hrvatski poraz.» Naime, srpskim je snagama došla pomo? iz Srbije, sastavljena velikim dijelom od tzv. «Arkanovaca», tj. pripadnika paravojnih postrojbi kojima je zapovijedao ?eljko Ra?natovi?-Arkan. Protunapad srpskih snaga, sastavljenih od lokalnih srpskih postrojbi, Arkanovaca, te dijela vojnih jedinica iz Srbije i Bosne i Hercegovine, kojim je zapovijedao general Ratko Mladi?, odbijen je helikopterskim desantom dijela 3. gardijske brigade. Hrvatska Vojska je potom krenula u novi napad, no taj je zaustavio predsjednik Franjo Tu?man zbog prijetnji sankcijama koje su pokušavali nametnuti ve? spomenuti krugovi tzv. me?unarodne zajednice.

GUBICI

Hrvatska strana: Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. sije?nja, prema izvorima s Domovinskog rata ONline poginulo je 13 hrvatskih branitelja, slijede?a dva dana (26. i 27. sije?nja) u obrani dostignutih crta poginulo je još 6 a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U sna?nim topni?ko - raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješa?ko - diverzantskim, napadima neprijateljima koji su uslijedili odmah nakon "Maslenice", do 31. o?ujka1993. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

Agresorska strana: Pobunjeni Srbi su imali više stotina mrtvih vojnika i civila (priznali su 490); u jednoj zasjedi na Velebitu poginuo je 21 srpski vojnik, a broj ranjenih bio je tri puta ve?i od broja poginulih. Zarobljena sredstva neprijatelja u operaciji Maslenica su: dva tenka T-55; dva OTM-a M 60; dvije H 105 mm; tri MB 120 mm; osam MB 82 mm; deset MB 60 mm; jedanaest NST 82 mm; POLO 9K11 sa šesnaest raketa; dvijestotine?etrdeset "Zolja" RBR 64 mm; PZS 12,7 mm "BROWING"; dva PZT 20/3 mm i 20/1 mm; kamion pun "Osa" i mina za MB 82 mm; kamion pun razli?itog streljiva; in?enjerijski pribor i alat; streljivo raznog kalibra oko 12000; dva terenska vozila i ostala razna vojna oprema.

Operacija Maslenica ostati ?e trajno zabilje?ena u hrvatskoj povjesnici po jasno upu?enoj poruci neprijatelju kakav ga završetak o?ekuje na tada okupiranim podru?jima RH. U svega nekoliko dana Hrvatska vojska je u cijelosti uspješno izvršila planiranu zada?u razbivši dotad samouvjerene neprijateljske snage. Zna?enje ove operacije o?itovalo se i prema me?unarodnoj zajednici, koja je dotad izra?avala duboku sumnju i nevjericu u osposobljenost i snagu hrvatskih oru?anih snaga. Tu sumnju ne samo da smo demantirali ve? smo ?itavu me?unarodnu javnost uvjerili u potpunu spremnost Hrvatskog ?ovjeka i njegovih oru?anih snaga, da i u gotovo nemogu?im uvjetima obrani tisu?ljetni san naših predaka za ostvarenjem potpuno slobodne i samostalne hrvatske dr?ave.
Operacija Maslenica je pobjedni?koj HV donijela niz iskustava koja su joj uvelike pripomogli u daljnjem ja?anju, organizaciji, razvoju i uporabi postrojbi, što se o?itovalo u kasnijim bitkama u kojima su oslobo?ena sva hrvatska podru?ja.