Ispis

Samo dan nakon što je Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o prihvaćanju postupka o razdruživanju sa SFRJ, u Pakracu se dogodilo ono što se moglo i predvidjeti.

Naime, 22. veljače 1991. godine, skupština općine Pakrac donosi odluku o pristupanju SAO Krajini, što će ubrzo eskalirati u prvi oružani sukob…

Džakula inicirao pripajanje Pakraca SAO Krajini

Odluka općine Pakrac o pridruženju Krajini nije bila iznenađenje. U tom se području nemir mogao osjetiti kroz cijelu prethodnu 1990. godinu i to zbog izbora na čijem je Odboru od 75 članova, od čega 50 Srba, 18 Hrvata i 7 pripadnika ostalih nacionalnosti. Osim toga, od tri stranke koje je u to doba imao Pakrac, niti jedna nije imala hrvatski predznak, a hrvatskih stanovnika brojčano je bilo upola manje.

Sve su to razlozi zbog kojih je Pakrac samouvjereno odlučio pristupiti SAO Krajini i to na inicijativu tadašnjeg pakračkog predsjednika SDS-a Veljka Džakule koji se smatra začetnikom te ideje i koji je tada bio prisutan na hitno održanoj sjednici.

Prvi sukob u Domovinskom ratu

Već po samim zaključcima na toj sjednici, mogao se namirisati sukob koji je uslijedio već 01. ožujka iste godine. Zaključeno je, naime, da na odorama milicije ostanu obilježja JNA, da se prestane s plaćanjem “ustaškog HRT-a”, razoruža civilno stanovništvo i slično.

Zbog svega toga, 01. ožujka upravo u Pakracu je došlo do prvog sukoba u Domovinskom ratu. Tog dana pobunjeni Srbi vođeni SDS-om i Veljkom Džakulom poskidali su hrvatske zastave i postavili srpske. Na skupštinsko općinskoj zgradi, osvanula je i četnička… Bitka sa srpskim pobunjenicima koji su u noći sa 1. na 2. ožujka 1991. na prijevaru razoružali 16 policajaca hrvatske nacionalnosti te tako preuzeli nadzor nad policijskom postajom završila je ujutro 3. ožujka kada su se srpski pobunjenici razbježali u šume.


 objavio: dnevno.hr