JNA je prije točno 33 godine raketirala Banske dvore. Ispaljivanjem šest raketa iz borbenih MIG-ova na tadašnje službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske pri čemu je pokušan atentat na hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, neprijateljska vojska je poslala poruku apsolutne dominacije kojom je željela slomiti otpor Hrvata u borbi za samostalnost.

Osim devastacije te i okolnih zgrada, te nekoliko ranjenih i jednog poginulog građanina, JNA je ovim bezumnim pokušajem “obezglavljivanja” državnog vrha uspjela posijati strah, no ubrzo će se pokazati kako je šok bio kratkoročan jer se ispostavilo da ovakvi drski napadi dovode još veća odlučnosti Hrvata u obrani svog teritorija.

“Na ručku s njima bila sam i ja zajedno s još nekoliko savjetnika iz Tuđmanovog tima. Tuđman, Mesić i Marković sjedili su na vrhu dugačkog stola i tiho pričali tako da ih uopće nismo mogli čuti, a nas nekoliko pričalo je po svom. Meni je prošlo kroz glavu da ovdje sjede tri najvažnija čovjeka koja vode Jugoslaviju i Hrvatsku i da su sva tri Hrvata. Marković je upravljao saveznom vladom, Mesić Jugoslavijom , a Tuđman Hrvatskom”, prisjetila se Vesna Škare Ožbolt na svom Facebooku.

Zašto je to napravio nikada nećemo saznati, možda smo mu mi za stolom išli na živce jer smo pričali glasno, sjećam se da me je par puta poprijeko pogledao jer sam nešto glasnije komentirala. Tko zna…”, prisjetila se Škare Ožbolt.

 Što se ovoga napada tiče, svakako je zanimljivo da su kaznene prijave protiv šest počinitelja podignute tek 2017., a  istraživanje je trajalo 26 godina. Medijima je kazano da se cijeli proces oduljio jer je bio složen, no da je “konačno stvoren skup činjenica na osnovu kojih se mogu podići kaznene prijave”.

Kriminalist ukazao na katastrofalnu pogrešku

Kod tadašnjeg krim inspektora koji je radio sve očevide, aljkavost u slučaju Banskih dvora izazvao je čuđenje: “Samo igrom slučaja nisam bio baš na tom očevidu i ovo je jedno od rijetkih na kojem nisam osobno bio prisutan. Naime, nisam došao jer je prethodno tog dana raketirana vojarna u Maloj Buni, pa sam tamo obavljao očevid, no ovaj na Banskim dvorima su obavljali moji dečki tako da sam prilično upoznat s detaljima”, kaže umirovljeni šef krim policije Branko Lazarević.

Prisjetio kako je on postupio nakon raketiranja Zagreba 1995., pa povezao sa raketiranjem koje se na Banskim dvorima dogodilo na današnji dan: “Ja sam nakon raketiranja Zagreba 1995. nakon obavljanja svih radnji, na čak 146 stranica sastavio kaznenu prijavu na osnovu koje je naknadno i suđeno Mili Martiću, a na čijem sam suđenju u Haagu osobno svjedočio.

Zašto se tada nakon raketiranja Banskih dvora nije učinilo isto, do danas mi nije jasno. Pa, ako nisu znali koga teretiti, kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja mogla se sastaviti na jednoj stranici!”, kaže nam poznati umirovljeni kriminalist.

Optužnica za pokušaj ubojstva visokih državnih predstavnika te za ratni zločin podignuta je tek krajem prosinca 2020. godine, a njome su obuhvaćeni tadašnji zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa Ljubomir Bajić, načelnik za zračnu podršku Slobodan Jeremić, načelnik 105. lovačko-bombarderskog puka Đuro Miličević, referent tadašnje kontraobavještajne službe pri nekadašnjem ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani Čedomir Kovačević i dva pilota izvršitelja napada, Ratko Dopuđa i Damir Lukić.