Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata
"ORAO" Orahovica-Našice je korisnik
institucionalne podrške Nacionalne zaklade
za razvoj civilnoga društva
i Ministarstva hrvatskih branitelja.
U lipičkom prigradskom naselju Donji Čaglić u petak je postavljeno spomen-obilježje poginulim pripadnicima 1. gardijske brigade “Tigrova” koje je, na žalost, već dan poslje oskvrnuto, javlja portal Lipički compas.
Opširnije: Oskvrnut spomenik poginulim ‘Tigrovima’ koji je postavljen u petak!
S vremena na vrijeme nije loše prisjetiti se “ugroženih” Srba iz bivše “SAO Krajine” i toga kako su se ponašali u vrijeme petogodišnje okupacije hrvatskog državnog područja, pogotovu uzme li se u obzir činjenica da se to razdoblje hrvatske povijesti od mnogih nastoji prikazati u potpuno iskrivljenom svijetlu, a krivnja srpskih terorista i njihovi masovni zločini relativizirati…
Od ljeta 1991. godine, tijekom oružane agresije JNA i pridruženog joj dijela srpskog pučanstva na Republiku Hrvatsku, formiran je veći broj zatvora, pritvora, logora i sabirnih centara za vojne i civilne osobe, u koje su osobe hrvatske i nesrpske narodnosti masovno i nasilno privođene te, bez ikakvog pravnog temelja, zadržavane mjesecima i godinama u neljudskim uvjetima. Oni koji su imali sreću, uspjeli su preživjeti uz izrazito okrutna zlostavljanja, te su oslobođeni u povremenim razmjenama dok je dio ratnih zarobljenika ubijen ili im se i danas gubi svaki trag.
8. kolovoza 1995. godine u 19 sati, u Viduševcu, je pukovnik Čedo Bulat potpisao predaju 21. kordunskog korpusa s kompletnim naoružanjem.
Opširnije: DOMOVINSKI RAT: 8. kolovoza 1995. – Predaja 21. kordunskog korpusa
Iako su ratna djelovanja u Hrvatskoj deklarativno prestala 3. siječnja 1992. godine potpisivanjem Sarajevskog primirja, srpski su teroristi nastavili ubijati hrvatske policajce, vojnike i civile. Pakrac je u tom razdoblju, kao i 1991. godine, bio posebno u nepovoljnom položaju. Linija razgraničenja bila je duga čak 42 kilometra, a smjeli su ju nadzirati samo pripadnici policije s kratkim naoružanjem. Dodajmo tome i činjenicu da je teren bio vrlo težak, s obzirom da se dio linije razgraničenja protezao kroz sam grad, a dio kroz već spomenutu krvavu cestu Pakrac-Požega. Ovakav teren, pogotovo uz cestu Pakrac-Požega pružao je idealne uvjete teroristima da ostvaruju svoje naume. Naime, cesta Pakrac-Požega prolazi kroz izrazito šumovit i brdovit predio između Papuka i Psunja, koji je pružao savršeno utočište za srpske teroriste nakon njihovih krvavih pohoda.
Opširnije: Hrvatske policajce dočekali su s “dum-dum” mecima – Zasjeda u Donjim Grahovljanima